Prirodnim mineralnim vodama nazivamo vode koje sadrže više od 1 grama sastojaka u jednoj litri vode ili pak veće količine sastojaka koji se redovito ne nalaze u podzemnim, izvornim ili površinskim vodama ili su u njima prisutni samo u neznatnim tragovima.
Nakon rimskog doba kada su se u kupalištima odmarali, liječili i oporavljali rimski vojnici, bogataši i običan puk, u srednjem vijeku se mineralne vode slabije koriste. Njihov ponovni procvat korištenja javlja se u 18.st. i traje do današnjih dana.
Od tada se razvija i balneologija (lat.balneum=kupelj, grč.logos=znanost) koja proučava prirodne mineralne vode kao prirodne ljekovite činitelje kopna te načine i rezultate njihove primjene na zdravi i bolesni ljudski organizam.
Prema glavnim karakteristikama prirodni se ljekoviti činitelji dijele u klimatske, morske i topličke (balneološke).Prema vrsti korištenja prirodnih ljekovitih činitelja u medicini se razlikuju 3 načina liječenja: klimatoterapija, talasoterapija i balneoterapija.
Balneoterapija primjenjuje prirodne mineralne vode i druge ljekovite topličke činitelje u ljekovite svrhe. Koristi se u rekreaciji i zdravstvenom turizmu.
Mineralne vode povoljno djeluju na očuvanje i unaprjeđenje zdravlja, poboljšanje kvalitete života te sprječavanje, liječenje, oporavak i rehabilitaciju različitih bolesti. Hrvatska je bogata izvorima mineralnih voda. U popisu mjesta s prirodnim ljekovitim činiteljima u njih 103 nalaze se izvori mineralnih voda. U Hrvatskoj djeluje 18 lječilišnih mjesta.
Učinci djelovanja mineralnih voda dijele se na mehaničke, toplinske i kemijske koji dugotrajno djeluju i dovode do cjelokupnog fizičkog, pa i psihičkog oporavka.
Neposredni učinci mineralnih voda ovise o njihovom kemijskom sastavu i fizikalnim svojstvima. Različite vrsta kupelji izazivaju različite reakcije organizma.
Mineralne vode se prema sadržaju određenih sastojaka u tragovima, plinova i radioaktivnih sastojaka kojima pripisujemo farmakološko djelovanje razvrstavaju na natrijeve, kalcijeve, fluorne, jodne, magnezijeve, sumporne, željezovite, hidrogen-karbonatne, kloridne, sulfatne, radonske, radioaktivne te vode kiselice.
Geotermalne vode su jedan od prirodnih izvora topline, ali su se kao i mineralne vode u Hrvatskoj najčešće koristile za kupanje i ponegdje za piće. Tek posljednjih nekoliko godina ima primjera da se koriste i na druge načine.
Temperatura geotermalnih voda koje su otkrivene dubokim bušenjem kreće se od 23-170°C. S obzirom na velik raspon temperatura, geotermalne vode bi se u Hrvatskoj mogle koristiti na mnoge načine i u različitim djelatnostima.
Na primjer:
- medicina – fizikalna terapija i konzumiranje
- turizam, rekreacija i sport – turistički, rekreacijski i sportski centri
- grijanje i hlađenje – zagrijavanje tla, staklenika te industrijskih, poslovnih, javnih i stambenih objekata
- proizvodnja električne energije
- industrijski procesi – fermentacija, odleđivanje, sušenje organskih i građevinskih materijala, destilacija, isparavanje, konzerviranje hrane, i sl.
Što se tiče kemijskog sastava neke su geotermalne vode slabo, neke jače mineralizirane. S obzirom na to one se mogu koristiti kao pitka, tehnička, sanitarna ili voda s balneološkim svojstvima.